Vijesti / Magija i mistika

Strah od demonskih sila počeo se širiti od 13. stoljeća pod utjecajem heretičkih pokreta, što je rezultiralo osnivanjem Inkvizicije.

Poslije propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću opća civilizacijska razina u Europi znatno je opala što je bilo pogodna za novi polet i razvoj raznih praznovjerja koja su sinkretizirana s kršćanskom vjerom. Novi barbarski narodi proširili su svoja poganska vjerovanja u čarobnjake, vještice i uroke. Nekoliko srednjovjekovnih znanstvenika označeni su kao čarobnjaci u narodnoj legendi, osobito Gerbert d'Aurillac i Albertus Magnus.

Kršćanska Crkva je nastojala iskorijeniti poganska vjerovanja i obrede, videći ih kao prijetnju svom opstanku te je osudila takva vjerovanja i obrede već u prvim stoljećima kršćanstva povezujući ih sa Sotonom i čarobnjaštvom. Kazne za one koji su prakticirali poganske rituale bile su većinom duhovne. Međutim, strah od demonskih sila počeo se širiti od 13. stoljeća pod utjecajem heretičkih pokreta, što je rezultiralo osnivanjem Inkvizicije 1235. godine koja je imala za cilj borbu protiv hereze.

FOTOGRAFIJA: BEZISTENA.BLOG.BG

Od 14. stoljeća javljuju se magijski priručnici, grimoriji, u kojima se prenosi tajna magijska praksa. S vremenom magija i srodne vještine poput alkemije i astrologije bivaju povezane s heretičkim vjerovanjima i izazivaju zazor među crkvenim krugovima zbog čega nositelji tajnih znanja dolaze na udar inkvizicije te odlaze u ilegalu.

U kasnom srednjem vijeku počeo se sve više širiti strah od vještica te su mnoge žene mučene i spaljene kao vještice pod optužbom da su prodale dušu vragu i dobile moć za nanošenje nesreća ljudima. Crkva je inkvizicijom aktivno pokušala iskorijeniti čarobnjake i vještice svim sredstvima, ali su neka umijeća opstala, poput astrologije i proricanja budućnosti, što se može smatrati vrstom magije koja je aktivna još i danas.